„Proces gradnje mira mora početi od čovjeka“
U poruci koju je Fethullah Gülen uputio okupljenima na Mirovnoj konferenciju u Ženevi, navodi se sljedeće: „Sve dok se problemi koje izaziva čovjek ne počnu rješavati polazeći opet od čovjeka, ulaganja koja su usmjerena prema političkim i pravnim sistemima nisu ništa drugo do gubitak vremena i sredstava.“
U uredu UN-a u Ženevi sa radom je započela jednodnevna mirovna konferencija pod naslovom „Angažovanje civilnog društva u procesu izgradnje mira“, na kojoj se razgovara o utjecaju vjere, obrazovanja i medija na proces izgradnje trajnog mira. U sklopu ove konferencije koju organizuje Fondacija novinara i pisaca (Istanbul) sa švicarskim Institutom za dijalog, prisutnima je pročitana i poruka koju je uputio Fethullah Gülen.
Ističući da gradnja mira podrazumijeva odgoj miroljubivog čovjeka, Gülen dodaje: „Sve dok se problemi koje izaziva čovjek ne počnu rješavati polazeći opet od čovjeka, ulaganja koja su usmjerena prema političkim i pravnim sistemima nisu ništa drugo do gubitak vremena i sredstava.“
U svetim izvorima postoji dovoljno materijala za izgradnju mira
U nastavku navodimo neke od najupečatljivijih dijelova Gülenove poruke:
„Sve poznate vjere i moralni kodeksi ustrojeni su na principima odgoja miroljubivog čovjeka. Bilo da se radi o međunarodnom miru, o miru među ljudima, o miroljubivom odnosu čovjeka prema ostalim prirodnim elementima, ili o unutarnjem ljudskom miru, taj princip ostaje nepromjenjiv. Iako je moguće da se o uspostavljanju mira govori i izvan vjerske doktrine, vjerujem da se velike mase mogu okupiti oko principa miroljubivosti jedino u okviru sveobuhvatnog ambijenta religije. Nažalost, najveći dio svjetskih religija zloupotrijebljen je od strane radikalnih grupa koje su u različitim periodima historije svoje političke apetite umotavale u plašt vjere, tako da je vjera postajala katalizator za sukobe među ljudima.“
Nepravedno je koristiti vjerske tekstove u svrhu izazivanja sukoba
„Mir je osnova svega. Korištenje vjerskih tekstova u svrhu izazivanja sukoba, ne samo da je nepravedno prema ljudima, već je nepravda i prema samim vjerskim tekstovima. Iz tog razloga, pripadnici svih vjera, na čelu sa pripadnicima judeizma, kršćanstva i islama, koji predstavljaju nastavak iste ibrahimovske vjere, trebaju raditi zajedno u cilju uspostavljanja globalnog mira. Potrebno je osnivati platforme slične ovoj koju ste vi organizovali, te u praksi sprovesti ideje za koje se svi zajedno zalažemo. To je neophodno, ne samo da bi se očuvao svjetski mir, već da bi i religije sačuvale svoju osnovnu strukturu.“
Jerusalem bi trebao imati međunarodni i međureligijski status
Navodeći da su Jerusalem i Palestina u prošlosti bili glavni razlog najvećeg broja sukoba na Bliskom istoku, Gülen predlaže da Jerusalem dobije status međunarodnog i međureligijskog grada koji će biti u bezviznom režimu i otvoren za ljude različitih vjeroispovjesti, te da se grad stavi pod upravu komisije koja bi, pod okriljem UN-a, bila sačinjena od predstavnika tri velike monoteističke religije. U nastavku svoje poruke, Gülen dodaje i sljedeće: „Danas kada je Bliski istok pogođen terorističkim aktivnostima IDIL-a, smatram da je ovaj prijedlog značajniji nego bilo kada ranije. Ako bi se uspjelo u tome, onda bi i „Jerusalem – Darusselam“, baš kao što ukazuje i njegovo ime, postao grad mira.
Učešće i Gandijeve unuke
Uvodne govore na konferenciji održali su Mustafa Ješil, Predsjednik Fondacije novinara i pisaca, i Ela Gandi, unuka nezaboravnog indijskog vođe Gandija. Konferencija koja traje cijeli dan podijeljena je u tri zasebne sesije. Prva sesija nosi naziv „Vjerske slobode, izgradnja i održivost mira“. Među govornicima ove sesije nalaze se i Johan Stalsett, član komiteta za Nobelovu nagradu i Tarik Ramadan, istaknuti islamski mislilac koji je 2012. godine zauzeo deveto mjesto na listi najutjecajnijih svjetskih intelektualaca.
Tokom druge sesije, koja nosi radni naziv „Mir i novinarstvo“, prisutnima će se obratiti Joost Lagendijk, kolumnista Today's Zaman-a, Myung Bae iz Južne Koreje, Petra Aczel sa Univerziteta u Budimpešti i poznati turski novinar Džengiz Aktar.
Treću sesiju, koja nosi naziv „Obrazovanje i održivi mir“ moderira Prof. Akkari sa Univerziteta u Ženevi, dok će se prisutnima, među ostalima, obratiti Swee-Hin, počasni predsjednik UN-ovog Univerziteta za mir, te Daniel Hyslop, menadžer u sklopu australijskog programa Indeks mira.
- Napravljeno na .