Gülenov pokret i islam
Za mene je važno da potcrtam da Gülenov pokret nije ideološki pokrenuta i vođena organizacija. Gülen se protivi upotrebi religije kao političke ideologije, i bilo bi pogrešno u ovom pokretu gledati politički islamizam. Kolonijalni period bio je veliki faktor koji je islamizam transformirao u internacionalnu temu. Orijentalizam je bio politički i ideološki produkt kolonijalizma, i on je bio usmjeren ne samo na muslimanski svijet, nego na sve nerazvijene zemlje. Ovaj pokret je sve kulture i civilizacije koje su geografski bile izvan zapadnjačke civilizacije definisao kao zaostale, barbarske i egzotične – kao “Treći svijet”. Orijentalizam je bio ideologija koja je proizvedena u naporu da se olakša kulturna transformacija koja bi podržala političku, vojnu i ekonomsku ekspanziju Zapada. Dakle, kao njezina bit, orijentalizam je bio i eksploatatorski i kolonijalan. Islamistička ideologija je, prema tome, rođena kao politički identitet koji se suprotstavlja eksploataciji. Okolnosti u kojima mi danas živimo očigledno su mnogo različitije od onog doba kada su se pojavili orijentalizam i islamizam.
Aktualna internacionalna konjuktura i akcija odustala je od mnogih klasičnih orijentalističkih temelja i počela je da se usmjerava ka onome što je utemeljeno više na humanim, etičkim i univerzalnim vrijednostima. Ovakav razvoj transformirao je islamske pokrete diljem svijeta. Nema sumnje da još postoje neke marginalne grupe koje nemaju vizije i koje su, vrlo često, slabašne u pogledu materijalne moći, opće podrške i ideološke organizacije. Prema tome, vrlo je pogrešno sve formacije u muslimanskom svijetu okarakterisati kao pokrete koji djeluju u političkoj sferi i koji bi danas predstavljali prijetnju za međunarodne odnose. Ovo se naročito odnosi na Gülenov pokret. Najutemeljenije pokretačke sile ovog pokreta imaju vjerski, društveni i kulturni identitet koji je u potpunosti nezavisan od bilo koje političke ili ideološke strukture. Tokom čitavog svoga života Gülen je stajao postrani od uključivanja u političke strukture i nikada nije tražio neki politički interes. On nikada nije pristao da predstavlja islam kao političku ideologiju. Ustvari, on je isticao da takav pokušaj ima genuinu prijetnju za islamsku poruku. On je iznosio ovo svoje mišljenje u svojim javnim obraćanjima kao i u svojim knjigama.[1]
Suprotno najčešćim iskrivljenim tumačenjima, Gülenov pokret nije samo vjerski pokret. Da bismo ispravno gledali na ovaj pokret, nama će u našoj analizi biti potrebno da pretpostavimo nešto više od društvenog pokreta. Prije svega, Gülenov pokret nije nikakav reakcionarni pokret niti on ima ikakve veze sa alijeniranim reakcionarizmom. Pojedinci koji se nalaze u središtu ovog pokreta dolaze iz izabranih krugova turskog društva. Ovi nesebični pojedinci dolaze iz urbanih sredina, imaju visok nivo obrazovanja i usvajaju moderne i savremene vrijednosti. I kao što njihov cilj nije izveden iz političke ideologije, pojedinci koji su uključeni u Gülenov pokret nisu reakcionari koji stoje nasuprot službene državne ideologije. Oni ne šire osjećaj lišavanja kao što to čine radikalni ili reakcionarni pokreti. Nasuprot tome, njihovi odnosi se temelje na konsenzusu, dijalogu i toleranciji. Njihove osobne i društvene relacije ukorijenjene su na principu pozitivne akcije budući da oni žele da transformiraju društvene relacije proizvodeći alternative bez kršenja reda, bez destrukcije moći ili prevladavanja postojećeg sistema. U njihovim naporima da prošire horizont postojećih društvenih odnosa, opći ideal Gülenovog pokreta je da se služi pojedincu, društvu i ljudskom rodu.
[1] V. M. Fethullah Gülen, The Statue of Our Souls, NJ: The Light, Inc., 2005, p. 122, 145, 159; Gündem, Mehmet, “Intervju sa Fethullahom Gülenom”, Milliyet, 21.1.2005.
- Napravljeno na .