O autoru
Rođen u Erzurumu, u istočnoj Turskoj, 1938. godine, M. Fethullah Gülen je islamski naučnik i mislilac, plodni pisac i pjesnik. Vjerske škole je učio pred poznatim muslimanskim naučnicima i duhovnim predvodnicima. Gülen je, također, studirao principe i teorije savremenih društvenih i psiholoških nauka. Već od ranog dječaštva nadmašivao je svoje vršnjake svojim izuzetnim darom za učenje. Godine 1958., nakon što je s odličnim uspjehom položio sve ispite, dobio je državnu licencu za obavljanje imamske dužnosti i ubrzo postao stup islamskog mišljenja u Izmiru, po veličini trećoj provinciji Turske. U ovoj provinciji Gülen je iskristalizirao svoju oblast i počeo pridobivati sve brojniju publiku. U svojim vazovima on se doticao tema koje su pritiskale tursko društvo. Posebno se obraćao mlađoj generaciji u nastojanju da harmonizira intelektualnu prosvijećenost s mudrom duhovnošću i brižljivim, humanim aktivizmom.
Gülen se nikada nije ograničio samo na unutrašnje gradove Turske. On je mnogo putovao Anadolijom i držao ne samo vazove po džamijama nego i po gradskim javnim tribinama i kahvečajnicama. To mu je omogućilo da još bolje sagleda stanje vlastitog naroda, te da se još više okrene akademskoj zajednici, a posebno studentima. Teme njegovih govora, u formalnom i neformalnom smislu, nisu bile usko religijske; on je govorio i o obrazovanju, nauci, darvinizmu, ekonomiji i socijalnoj pravdi. Dubina i kvalitet njegovih predavanja o toliko širokoj lepezi tema su najviše impresionirala akademsku zajednicu i privukla njihovu pažnju i poštovanje.
Godine 1981. Gülen se formalno oprostio od svoje profesije, kada je iza sebe imao čitavu jednu generaciju svojih mladih studenata. Njegovi napori, koji datiraju od 1960-ih, posebno u obrazovnoj reformi, učinili su ga jednom od najpriznatijih i najpoznatijih figura Turske. Od 1988. do 1991. godine održao je seriju svojih vazova u najpoznatijim džamijama, a zatim nastavio izlagati svoje ideje na konferencijama i izvan Turske, posebno u Zapadnoj Evropi.
Glavne ideje
U svojim govorima i pisanim radovima Gülen na 21. stoljeće gleda kao na stoljeće rođenja duhovnog dinamizma koji će obnoviti zapretane moralne vrijednosti, kao na doba tolerancije, razumijevanja i međunarodne saradnje koja će neminovno, putem interkulturalnog dijaloga i razmjene vrijednosti, voditi jedinstvenoj, inkluzivnoj civilizaciji. U polju obrazovanja, on se odvažio na podizanje mnogih humanitarnih organizacija koje rade za blagostanje svih zajednica, kako onih u Turskoj, tako i izvan ove zemlje. On je inspirirao mas-medije, posebno televiziju, da informiraju javnost o pitanjima koja se tiču svih ljudi, kako o onim pojedinačnim, tako i o onim zajedničkim.
Gülen vjeruje da uspostavljanje širokoga koncepta pravde za sve zavisi od blagodati valjanog i prikladnog obrazovanja; samo tada će biti dovoljno razumijevanja i tolerancije koje bi osigurale poštovanje prava drugih.
Radeći za ovaj cilj, Güen je godinama podsticao društvene elite i lidere, moćne industrijalce i male biznismene da podrže kvalitetno obrazovanje. Dobivši donacije iz ovih izvora, menadžeri u sektoru obrazovanja odjednom su dobili priliku da podignu mnoge škole, kako u Turskoj, tako i u inozemstvu.
Gülen je jedne prilike rekao da se u modernom svijetu može opstati samo ako uvjeravanjem pridobiješ druge za svoje ideje. Govorio je kako su oni koji pribjegavaju sili intelektualno bankrotirali; ljudi će uvijek tražiti slobodu izbora u kojoj će moći slobodno djelovati i izražavati svoje duhovne i vjerske vrijednosti. Demokracija – tvrdi Gülen – i pored svojih brojnih nedostataka, danas je jedini održivi politički sistem, i ljudi bi trebali težiti da se posvete tome da moderniziraju i konsolidiraju demokratske institucije, da bi izgradili društvo u kojem će individualna prava i slobode biti poštovani i zaštićeni, gdje će svi imati jednake šanse da svoje snove pretvore u stvarnost.
Međureligijske i međukulturalne aktivnosti
Otkad se penzionisao, Gülen je svoje napore koncentrirao na uspostavljanje dijaloga između frakcija koje predstavljaju različite ideologije, kulture, religije i nacije. Godine 1999., od 1. do 8. decembra, on je u Cape Townu izložio svoje poglede u radu pod naslovom “Neophodnost međureligijskog dijaloga”, istaknuvši da je “dijalog naša obaveza”, te da ljudi, i pored njihovih nacionalnih i političkih ograda, dijele zajedničke vrijednosti više nego što to oni misle i znaju.
Iznad svega, Gülen smatra da je i hvalevrijedno i neminovno, da bi se uspostavio iskren dijalog, raditi na što većem međusobnom razumijevanju. Radi tog cilja on je 1994. godine ustanovio Fondaciju novinara i pisaca, čiji je zadatak da promovira dijalog i toleranicju između svih slojeva i grupa u društvu. Taj korak su toplo dočekali građani iz svih sfera života. Isto tako, radi istog cilja, on je posjetio ili su njega primili najvažnije ličnosti ne samo turskog života, nego i u cijelom svijetu. Papa Ivan Pavao II u Vatikanu, John O'Connor, nadbiskup New Yorka i Leon Levy, raniji predsjednik Antidefamacione lige, samo su neke od tih ličnosti u svijetu s kojima je Gülen razgovarao o dijalogu i inicijativama u vezi s njim. U Turskoj su to bili vatikanski ambasador, Patrijarh Turske pravoslavne crkve, Patrijarh Turske armenske zajednice, Glavni rabin Turske jevrejske zajednice i mnogi drugi važni predstavnici s kojima se Gülen više puta susretao izlažući im svoju viziju iskrenog dijaloga među ljudima vjere.
Prilikom susreta s papom Ivanom Pavlom II u Vatikanu (1998. godine) Gülen je iznio vlastiti prijedlog koraka ka zaustavljanju konflikta na Bliskom Istoku kroz kolaborativni rad na ovoj zemlji, odakle potječu sve tri monoteističke religije. U svome prijedlogu je podvukao činjenicu da su nauka i religija dva različita aspekta koji emaniraju iz jedne te iste istine. “S vremena na vrijeme čovječanstvo poriče religiju u ime nauke i poriče nauku u ime religije, tvrdeći da su njihovi pogledi suprotstavljeni jedni drugima. Znanje pripada Bogu, a i religija je od Boga. Kako onda da nauka i religija budu u sukobu? Zbog toga su naši napori usmjereni ka međureligijskom dijalogu i oni mogu umnogome doprinijeti razumijevanju i toleranciji među ljudima.”
Nakon što je protiv SAD 11. septembra počinjen teroristički čin, Gülen se obratio medijima i rekao da je to zlodjelo veliki udarac svjetskom miru koji je neopravdano poljuljao povjerenje u ljude vjere: “Teror se nikada ne može koristiti u ime islama niti za islamske ciljeve. Terorist ne može biti musliman, a musliman ne može biti terorist; musliman može biti samo predstavnik i simbol mira, blagostanja i prosperiteta.”
Gülenovi napori za mir u Svijetu našli su svoj odjek na brojnim konferencijama i simpozijima. “The Peaceful Heroes Symposium – Simpozij heroja mira” (11-13 aprila 2003. godine) na Univerzitetu Texas, Austin, izdao je listu mirotvoraca u 5.000 godina ljudske povijesti. Gülen je naveden na ovoj listi kao jedan od savremenih heroja mira, dakle, na listi na kojoj su Isus, Buda, Mohandas Gandhi, Martin Luther King i Majka Tereza.
The Muslim World, žurnal posvećen proučavanju islama i kršćansko-muslimanskih odnosa, objavio je specijalno izdanje (vol. 95, br. 3, juli 2005. godine) pod naslovom “Islam in Cotemporary Turkey: the Contributions of Fethullah Giilen – Islam u savremenoj Turskoj: Doprinos Fethullaha Gülena”, s radovima istraživača u ovoj oblasti.
Rice univerzitet, Houston, TX, bio je gost prve konferencije pod naslovom “Islam in the Contemporary World: The Fethullah Gülen Movement in Thought and Practice – Islam u savremenom svijetu: Pokret Fethullaha Gülena, njegova misao i praksa” (12-13 novembar 2005. godine). Učesnici iz različitih zemalja diskutirali su iz različitih uglova o ličnosti Fethullaha Gülena i njegovim aktivnostima u osnivanju i radu ovog pokreta.
Gülen je mnogo doprinio u pokretanju brojnih žurnala i magazina. On je vodeći komentator u mnogima od njih, a njegovi brojni radovi su prevedeni na mnoge svjetske jezike.
Gülen je motivirao obrazovne fondove da pokrenu mnoštvo neprofitabilnih dragovoljnih organizacija – fondacija i asocijacija – u Turskoj i svijetu, koje podržaju dodjeljivanje mnogobrojnih stipendija.
Iako je tako postao poznat u čitavom savremenom svijetu, Gülen je uvijek zazirao od upletanja u formalnu politiku. On izaziva divljenje vodećih žurnalista, akademika, TV-ličnosti, političara, turskih i inozemnih državnika. Oni u njemu vide istinskog inovatora i jedinstvenog društvenog reformatora, koji u djelo provodi ono o čemu vazi (propovijeda) i govori. Oni u njemu vide mirotvorca, intelektualca, vjerskog naučnika, mentora, pisca i pjesnika, velikog mislioca i duhovnog vođu, koji je svoj život posvetio liječenju društvenih bolesti i duhovnim potrebama čovječanstva. Oni u pokretu koji je on pokrenuo i odgojio vide pokret koji je posvećen obrazovanju, ali to je obrazovanje srca i duše jednako kao i razuma, s ciljem da oživi i ojača cijelo ljudsko biće, da bi ono uspijevalo da dođe do dobra, da širi to dobro i na koristan način služi drugima.
- Napravljeno na .